Govor veleposlanika Thomasa E. Schultzea u povodu Dana njemačkog jedinstva 3. listopada 2017. u Zagrebu

(oslovljavanje i pozdravljanje)

Drago mi je što večeras  ovdje mogu pozdraviti i zastupnika parlamenta Savezne Republike Njemačke gospodina Josipa Juratovića.

Najprije bih htio srdačno zahvaliti timu Studentskog centra pod vodstvom gospodina  Mirka Bošnjaka na izvrsnoj suradnji. Oni su i omogućili ovu proslavu! Želim istaknuti i rad Studentskog centra za oko 70.000 studenata i studentica u Zagrebu – riječ je o važnom radu za budućnost Hrvatske.

Pitali su me zašto Dan njemačkog jedinstva slavimo baš u Francuskom paviljonu. To nije, naravno, samo zbog toga što je od ukupno četiri paviljona iz 30-ih godina – postojao je i Talijanski, Češki i Njemački paviljon – ostao još samo Francuski.
Proslava na ovome mjestu treba biti i simbol onoga što smo zajedno postigli u Europi. Naime, ponovno ujedinjenje Njemačke, čiju obljetnicu danas ovdje slavimo, ima puno veze s Europom: s pomirenjem u Europi, između ljudi iz različitih zemalja, s našim susjedima.

A, naravno, osobito s našim francuskim prijateljima. Prisjetimo se samo zajedničke slike Helmuta Kohla, koji je, nažalost, ove godine preminuo, i Francoisa Mitteranda iz rujna 1984. u Verdunu kad su se držali za ruke.

Kao što je poznato, ove godine ne slavimo samo 27. godišnjicu njemačkog ujedinjenja, već i 25 godina diplomatskih odnosa s neovisnom Hrvatskom. Njemačka osjeća čvrstu povezanost s Hrvatskom, kao njezin najvažniji trgovinski partner, ali prije svega zbog mnogobrojnih osobnih kontakata, što je još važnije. Stotine tisuća ljudi hrvatskoga podrijetla žive u Njemačkoj. Nikad prije nije ovoliko njemačkih turista dolazilo u Hrvatsku. Poduzeća koja su se okupila u Njemačko-hrvatskoj trgovinskoj komori imaju oko 80.000 suradnika.

Dopustite mi da se nakon osvrta na izvrsne bilateralne odnose između naših zemalja ponovno vratim na Europu.

Od potpisivanja pristupnog ugovora 2003. godine u Ateni je 13 zemalja srednjoistočne i južne Europe pristupilo Europskoj uniji, a posljednja u nizu bila je Hrvatska. Ne bismo trebali zaboraviti izvanredne napore zemalja regije i njihovih građana prilikom postupka približavanja i pristupanja Europskoj uniji!

Ne bismo trebali zaboraviti ni što nam je donijelo ujedinjenje Europe, odnosno Europska unija. Riječ je o mnogim postignućima: slobodi, miru, blagostanju, sigurnosti. Istovremeno smo se obvezali i zajedničkim vrijednostima u koje se u jednakoj mjeri ubrajaju i pravna država i poštivanje ljudskoga dostojanstva  – a to se odnosi na sve ljude. Te su vrijednosti i postignuća usko povezani.

Mi kao Europska unija nismo samo gospodarska zajednica koja služi određenoj svrsi; ne, mi smo prije svega i solidarna zajednica u kojoj jedni drugima pomažemo.  Sasvim je jasno da se to lakše postiže ako svi sudjeluju.

Mislim da se katkad moramo prisjetiti upravo toga – i to upravo ovih dana kada populisti u nekim zemljama, a nažalost, i u Njemačkoj, huškaju protiv Europe, protiv raznolikosti, protiv naših zajedničkih vrijednosti.

Oni jednostavnim parolama pokušavaju sugerirati ljudima da postoje jednostavna rješenja, da će nam biti bolje ako mislimo samo na vlastitu dobrobit.

Ja naprotiv kažem: Nacionalni egoizam nije još nikad riješio probleme, nego ih je tek stvorio ili pogoršao – upravo u Europi u tom pogledu imamo mučnu povijest.

I ovo nas mjesto upozorava svojom povezanošću s najmračnijim vremenom europske i njemačke povijesti. Ovdje, na mjestu bivšeg Zagrebačkog velesajma, su se 1941. godine skupljali Židovi i zatim su vlakovima deportirani u različite logore. Mi Nijemci, ali i svi mi u Europi, moramo biti svjesni svoje prošlosti sa svim njezinim usponima, padovima, ali i katastrofama. Moramo je shvatiti i iskoristiti i kao upozoravajuće iskustvo.

Pogledajmo izazove s kojima se danas suočavamo: zaokupljaju nas terorizam, klimatske promjene, migracije, financijske krize, demografski problemi, građanski ratovi i još mnogo toga.

Zar doista netko vjeruje da može sam riješiti bilo koji od tih problema?! Upravo je europska solidarnost dosad pomogla ublažiti krize. Neke su europske zemlje tijekom proteklih godina prebrodile financijske krize ili ih stavile pod kontrolu - zahvaljujući europskoj potpori.  

Dame i gospodo, moramo Europu održati na okupu, iz gospodarskih razloga, ali još i više kako bismo sačuvali i unaprijedili mir, stabilnost i sigurnost, znači ono što smo postigli u Europi.

To se odnosi i na pravila koje su sve članice Europske unije zajedno postavile. A, usput rečeno, u to se ubraja i poštivanje odluka Europskog suda.

Njemačka će dati svoj doprinos tomu, ali samo zajedno sa svojim europskim partnerima, što se ne može dovoljno često naglasiti.

Svi ste vidjeli rezultate parlamentarnih izbora u Njemačkoj. Iako je gotovo 13% birača biralo desničarsku populističku stranku, i nova će njemačka vlada pod vodstvom savezne kancelarke Merkel voditi politiku koja je usmjerena prema europskim vrijednostima i budućnosti.

U to spada i otvorenost prema ljudima iz drugih kultura, različitih vjeroispovijesti i orijentacija. 87% birača ipak nije biralo desničarski populizam! Siguran sam da je Europa dobro pripremljena za budućnost. I čvrsto vjerujem da je Europa budućnost za mladi naraštaj!

Mi se u Europi ne moramo bojati migracija, Europa se stoljećima razvijala zahvaljujući migraciji. To je na dojmljiv način pojašnjeno posjetiteljima Muzeja krapinskih neandertalaca natpisom: „Svi su Europljani migranti“.

Istovremeno je na nama da drugima uzmemo neosnovani strah. A na politici je da ponovno vrati vjerodostojnost, da u dovoljnoj mjeri objasni i ozbiljno shvati postojeće strahove. Pravila i zakoni moraju se, naravno, poštivati. Ali strah je u svakom slučaju najgori savjetnik.

Kao primjer kako migracije mogu obogatiti naš život, večeras sam pozvao „Okus doma“, hrvatski catering koji se sastoji od migranata, da nam predstave „Taste of Home“,  odnosno specijalitete iz svojih zemalja. Naći ćete ih u šatoru s moje desne strane. Osim toga, pozvali smo i mladu hrvatsku craft-pivovaru, a kao uvijek služimo i njemački rizling i hrvatsko crno vino – Plavac Mali iz okolice Zadra. On je poseban i zato što je povezan s Njemačkom. Čep boce, naime, nije pluteni, nego je riječ o tzv. vino-loku od stakla koji je razvijen u Geisenheimu na Rajni.

Želim nam ugodnu večer s njemačkim, hrvatskim i međunarodnim delicijama i dobrim razgovorima.

Hvala lijepa!

Govor veleposlanika Thomasa E. Schultzea u povodu Dana njemačkog jedinstva 3. listopada 2017. u Zagrebu

veleposlanik Thomas E. Schultze

Galerija slika